Arhiv tekstova
Mo`že li se sanirati šteta
Prema prvim rezultatima žetve gubici će u subotičkoj općini biti veći od šest milijuna eura, izvijestila je ovih dana Komisija za procjenu štete od proljetne suše. U kikindskoj općini, koja je i inače najsušnije područje u zemlji, na oko 13 tisuća hektara pod pšenicom i ječmom prinosi će biti manji za oko 75 do 80 posto, a prema procjenama stručnjaka ovogodišnji rod će u cijeloj zemlji biti manji za oko 1,5 milijuna tona, što će biti najmanji prinos ostvaren u posljednjih pet desetljeća.
Problem suše i malih prinosa dakako je problem cijele regije, ali dok se u susjedstvu već mjesecima staraju kako zaštiti poljoprivrednike, vojvođanski seljaci se ovih dana prisjećaju kako ih je bivši ministar Dragan Veselinov svojedobno savjetovao da umjesto pšenice, na kojoj se ionako ne može zaraditi, prijeđu na isplativiju proizvodnju, na primjer, puževa. Tako, dok je godinama za Miloševićevog vakta na temelju poljoprivrede čuvan socijalni mir, seljaci su ubrzo shvatili da im se ni sa postlistopadskom vladom nije baš posrećilo. Dakako ne samo zbog nebuloznog ministrovog savjeta već i stoga što nikome nije palo na pamet da se primjerice proizvodnja pšenice svuda u svijetu subvencira. Sada će suša u agraru otvoriti brojna pitanja koja godinama nisu rješavana – od loših pariteta po kojima poljoprivrednici osiguravaju repromaterijal do tzv. bijelih primjesa. Istodobno je Banatski forum zatražio da se otpiše vodni doprinos koji iznosi polovicu ukupnih plaćanja državi i da čelnici JP »Vojvodinavode« i sustava Dunav-Tisa-Dunav podnesu ostavke jer »nisu učinili čak ni ono što su bili u mogućnosti kako bi se šteta, koja je prouzročena visokim temperaturama, smanjila«.
PUCA CIKLUS: Prema riječima ravnatelja zemljoradničke zadruge »Salaš« iz Subotice Josipa Anišića, poljoprivrednici su po ministrovom savjetu stvarno zasijali u prosjeku 15 do 20 posto manje pšenice i to je problem koji će se javiti na razini države, a o čemu je već ovih dana izvijestio tajnik Odbora za agrar Milan Prostran na sjednici Odbora za poljoprivredu, prehrambenu i duhansku industriju Gospodarske komore Srbije. Ovaj Odbor je Vladi Srbije predložio da otkupnu cijenu pšenice poveća na devet dinara, bez obzira o kojoj je klasi riječ, jer je već sada u slobodnoj prodaji njezina cijena 10 dinara. Također, zatraženo je da se spriječi djelovanje uvozničkog lobija koji bi ovu situaciju mogao zlouporabiti.
Glavna poanta je, kako je to istaknuo potpredsjednik subotičke vlade Mirko Ostrogonac, da su poljoprivrednici jesenas uzeli mineralno gnojivo, sjeme i gorivo u određenim paritetima za gotove proizvode, pa su sa ovogodišnjom proizvodnjom od 1,5 tone po hektaru, zaduženja veća od dvije tone – što znači da oni neće moći vratiti niti svoje dugove:
»Sada je tu glavni problem što će cijeli taj ciklus – od žitomlinskih organizacija, distributera repromaterijala, organizatora proizvodnje – jednostavno pući i neće se moći zatvoriti. To se do sada nije desilo. Premda je bilo godina s malim prinosima, proizvođači su ispoštovali svoje obveze i taj posao se nekako održavao. Bez neke ozbiljne intervencije države u ovom trenutku, a mislimo da poljoprivredni proizvođači to zaslužuju, teško da će se moći praktično zasnovati nova proizvodnja što je također problem. Pa, nekima je problem i ubrati ono malo prinosa što još imamo na njivama«.
PROGLASITI ELEMENTARNU NEPOGODU: Ekstremno loši uvjeti za rast i razvoj biljaka prouzročili su i lošu kvalitetu zrna. Ravnatelj sirovinskog sektora u žitomlinskom poduzeću »Fidelinka« Laszlo Ubori kaže kako su tijekom šest dana uskladištili samo 900 vagona žita što se ovom poduzeću prije nikada nije dogodilo. Od toga je čak 40 posto toliko loše kvalitete da se neće moći koristiti za proizvodnju kvalitetnog brašna. Komisija za procjenu štete od suše u svojim zahtjevima, međutim, traži da se u kategoriju odbitaka ne uvrste tzv. bijele primjese, odnosno sitna zrna jer je to materijal koji se može koristiti za pripravljanje stočne hrane, što znači da ima svoju ekonomsku vrijednost.
Općinska Komisija za procjenu štete od proljetne suše u Subotici uputila je republičkoj i pokrajinskoj vladi izviješće u kojemu se traži da se proglasi stanje elementarne nepogode, a osobito se insistira da se poljoprivrednim proizvođačima isplati jednokratna pomoć. Također se traži reprogramiranje dugova na jednu do dvije godine na temelju angažiranog repromaterijala, kao i da se osigura gorivo za završetak žetve s mogućnošću plaćanja jesenskim proizvodima. Poljoprivrednici u svojim zahtjevima također insistiraju da se umanji ili prolongira plaćanje doprinosa i poreza za poljoprivredu, te da se Direkcija za robne rezerve aktivnije uključi u zaštitu poljoprivredne proizvodnje od inozemnog uvoza.
Član spomenute Komisije i ravnatelj zadruge »Salaš« Josip Anišić kaže kako jako je važno da prođe ovaj prijedlog i da sa svih strana u Vladu Republike Srbije dođu izvještaji o stvarnim štetama.
»Subotica je jedna od najviše pogođenih oblasti, mi moramo tražiti pomoć šire zajednice jer teško ćemo sami moći riješiti problem. Nemamo ni agrarni proračun, niti fondove odakle bi se neka ozbiljnija pomoć mogla dati, a šteta je tolika da nadmašuje mogućnosti da je sam agrar riješi. Proizvodnja pšenice na našem području jako je važan posao, ali već odavno neprofitabilan«.
Anišić ističe kako je sada pitanje kome prebaciti štetu, jer su među oštećenim proizvođačima i staračka domaćinstva s mjesečnim mirovinama od (samo) 300 do 700 dinara, koji svoju zemlju izdaju u arendu i žive od te arende. U tom lancu proizvodnje su i zadruge, mlinske organizacije, ili trgovci, a sljedeća karika su kreditori. »Postavlja se pitanje kome prebaciti štetu od 20 tisuća po hektaru. Zemljoradnici su putem zadruge »Salaš« dužni 1,404 milijun kilograma pšenice za sjeme i gnojivo po strašno lošim paritetima. To samo povećava troškove proizvodnje i zbog toga je gubitak tako velik«, kaže Anišić, ističući da poštene nadoknade neće biti osim da se svakom proizvođaču ili vlasniku nadoknadi po zasijanom hektaru. »Ako se samo budu otpisali dugovi društvenim poduzećima i pojedincima koji su se puno zadužili, što će biti s ljudima koji su prodali stoku kako bi isfinancirali proizvodnju, a sada ne dobiju ništa«.
ULAZAK U TEŠKO RAZDOBLJE: Poljoprivrednici su inicirali sastanak s potpredsjednikom republičke Vlade Jozsefom Kaszom i zatražili od njega da se založi u Vladi kako bi problemi sa sušom dobili važnost koju zaslužuju. Kasza je rekao kako je pitanje problema poljoprivrede pokrenuo prije desetak dana na kolegiju Vlade i objasnio da mjere Vlade djelomično kasne zbog smjene ministra poljoprivrede, ali i zbog toga što poljoprivrednici nisu na vrijeme signalizirali da uopće postoji elementarna nepogoda. »Propusti su s obje strane i to ne samo o tome što se trenutačno događa, nego i što se dešavalo preko zime, jer i voćari bi mogli pričati o šteti od mraza, a s time se nitko ne bavi«. On je zatražio da se sagleda cjelokupna situacija u pojedinim područjima, te tako napravi procjena i zahtijeva kompleksno sagledavanje ovog problema.
»Što će moći Vlada a što ne u ovom trenutku ne bih mogao reći. Očekujem kompletno sagledavanje problema na razini Vlade, a poljoprivreda treba shvatiti da ulazimo u teško razdoblje kako zbog klimatskih promjena tako i zbog prilagođavanja naših uvjeta rada i proizvodnje europskim uvjetima. Tako da će tržišni uvjeti planirati i cijenu i planove i razmišljanja kako i na koji način ostvariti rentabilnu proizvodnju«, rekao je Kasza, izražavajući istodobno čuđenje da pokrajinska Vlada nije reagirala s obzirom da poljoprivreda ipak najvećim dijelom u Vojvodini, te obećao da će ovu problematiku »svom žestinom« zastupati u republičkoj vladi i tražiti rješenje. g
